Opasnost je fizikalni događaj koji nosi u sebi potencijal (sposobnost) da nanese štetu ljudima, imovini ili okolišu. Stoga opasnosti često nazivamo i opasnim događajima. Takve su opasnosti u slučaju energetskih građevina eksplozije, požari, istjecanje otrovnih tvari, odnosno tvari štetnih za zdravlje itd.

Na opseg opasnog događaja, koji u svakodnevnom životu često nazivamo nesrećom, utječu sljedeći čimbenici:

  • Veličina zaliha
    Što su veće zalihe opasnih tvari u procesu, to je veća opasnost.
  • Energija
    Sadržana je npr. u kemijskoj reakciji ili u stanju tvari – primjerice tekućina pod visokim tlakom čija temperatura prelazi normalno vrelište sadržava puno energije.
  • Vrijeme
    Opasnost prilikom istjecanja otrovnih tvari ovisi o brzini istjecanja; vrijeme je od velikog značenja kod poduzimanja mjera u slučaju nužde i evakuacije ljudi; važna je duljina intervala između prvog znaka upozorenja i eksplozije, odnosno istjecanja.
  • Udaljenost
    Udaljenost na kojoj nesreća može prouzrokovati štetu predstavlja važnu značajku opasnosti. Obično je u slučaju požara ugroženo manje područje, u slučaju eksplozija veće, a u slučaju istjecanja otrovnih tvari najveće područje.
  • Postupanje u slučaju nužde
    Opseg posljedica nesreće smanjit će se ako smanjimo izloženost ljudi na pogođenom području, što se pak može postići odgovarajućim postupanjem i mjerama koje odgovaraju nesreći.

Svaki opasan događaj ima svoj izvor koji može biti primaran ili sekundaran. Primarni su izvori opasnih događaja čimbenici, odnosno značajke procesa koje su same po sebi opasne, primjerice prisutnost opasnih tvari i reakcija, topline, tlaka, kisika, izvora energije, izvora paljenja, mogućnost ljudske pogreške, mehaničkog kvara, kretanje ljudi i komponenata u procesu, smanjena vidljivost… Primjer primarnog izvora predstavlja mehanički kvar sigurnosnog ventila na tlačnoj posudi koji u slučaju nepravodobnog otkrivanja može izazvati opasan događaj, primjerice istjecanje otrovne tvari iz posude.

Sekundarni su izvori opasnih događaja rezultat opasnih događaja koje su izazvali primarni izvori: požar i širenje požara, eksplozija i sekundarna eksplozija, istjecanje opasnih tvari itd. Primjer sekundarnog izvora predstavlja oštećenje stijenke tlačne posude prouzrokovano udarnim valom eksplozije.

Primarne izvore opasnosti možemo spriječiti dobrim planiranjem, vođenjem i održavanjem procesa. Što se pak tiče sekundarnih izvora treba se pobrinuti da u slučaju opasnog događaja budu minimalni. To se između ostalog može osigurati učinkovitim i robusnim tehničkim sredstvima.

Prisutnost opasnih tvari jedan je od najvažnijih izvora opasnosti u procesima. Prema smjernicama Europske zajednice u otrovne tvari spadaju tvari koje imaju jedno od ili više sljedećih svojstava:

  • toksičnost i štetnost za zdravlje (vrlo otrovne, otrovne, štetne, karcinogene, mutagene, toksične za reprodukciju, nagrizajuće, nadražujuće),
  • zapaljivost (vrlo lako zapaljive, lako zapaljive i zapaljive tvari),
  • izazivanje paljenja,
  • eksplozivnost,
  • oksidativnost,
  • korozivnost,
  • radioaktivnost.